Obzor Europa

Obzor Europa okvirni je program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Program obuhvaća značajan broj različitih područja i tema, a sigurnost kao područje istraživanja nastavlja zauzimati bitan položaj u novom programu. Kao dio Obzora 2020., sigurnost se pozicionirala u trećem stupu Društveni izazovi pod nazivom Sigurna društva: zaštita slobode i sigurnosti Europe i njenih građana u Obzoru 2020. U strukturi novog programa Obzor Europa, sigurnost je pozicionirana unutar drugog stupa Globalni izazovi i industrijska konkurentnost Europe kao treći od ukupno šest klastera pod nazivom Civilna sigurnost za društvo.

Iako je predviđeno smanjenje ukupnog financijskog udjela kojim će Komisija financirati projekte iz ovog područja, nimalo nije umanjena važnost sigurnosti kao područja istraživanja. Sigurnosna pitanja, teme i problemi iz prijašnjih razdoblja kao što su kriminal, terorizam i sigurnost na granicama i dalje predstavljaju značajan izazov za znanstvenu i sigurnosnu zajednicu Europske unije. Ilegalne migracije uzrokovane trajnom sigurnosnom i gospodarskom nestabilnošću u neposrednoj blizini Europske unije, kao i povećanje legalnog transfera robe i ljudi, kontinuirano stvaraju nove sigurnosne prijetnje koje zahtijevaju moderna tehnološka rješenja. Novi izazovi u ovim područjima, a osobito aspekt kiberkriminala, adekvatno se mogu rješavati jedino putem koordiniranog odgovora i modernih tehnologija. Nove i inovativne tehnologije pružaju odgovor na širok spektar sigurnosnih prijetnji, uključujući i posljedice uzrokovane katastrofama (bilo prirodnim katastrofama ili katastrofama uzrokovanima djelovanjem čovjeka). Navedeni sigurnosni problemi imaju potencijalno izrazito negativan utjecaj na društvo, zdravlje, sustave upravljanja, kritične infrastrukture, vlast, opskrbu energijom, vodovodne sustave, kulturnu baštinu i dr. Cilj ovog područja istraživanja je osigurati nesmetani i kontinuirani rad vitalnih društvenih funkcija, smanjiti gubitak ljudskih života, ublažiti štetu koju trpi zdravlje ljudi i okoliš, ublažiti ekonomsku i materijalnu štetu, osigurati sigurnost hrane te poboljšati razumijevanje i smanjiti rizik od različitih vrsta katastrofa. Inovativna i kolaborativna rješenja značajno pridonose rješavanju navedenih problema i predstavljaju bitnu stavku u poboljšanju života građana Europske unije.

U sklopu istraživanja u klasteru 3 podržat će se glavni politički prioriteti Komisije u svrhu Promicanja europskog načina života. Projektima se trebaju u obzir uzeti i Europski zeleni plan i Digitalna strategija Europe, dvije važne političke odrednice Komisije za sljedeći višegodišnji okvir.

Nadalje, klaster 3 će podržati implementaciju nove Strategije EU-a za sigurnosnu uniju, dimenzije upravljanja i sigurnosti na granicama navedene u Novom paktu o migracijama i azilu, EU politike smanjenja rizika od katastrofa, Strategiju EU-a za pomorsku sigurnost (EUMSS) te nadolazeću Strategiju EU-a za kibernetičku sigurnost. Područja istraživanja koja će biti obrađena u sklopu klastera 3 su borba protiv kriminala i terorizma, zaštita i sigurnost vanjskih granica Europske unije, zaštita kritične infrastrukture, zaštita od katastrofa (bilo prirodnih katastrofa ili katastrofa izazvanih djelovanjem čovjeka) i kibernetička sigurnost.

Zaštita kritične infrastrukture

Otpornost i autonomija fizičke, društvene i digitalne infrastrukture jedan je od vitalnih uvjeta za sigurnost građana Unije definiran u novoj Strategiji EU-a za sigurnosnu uniju koji se osigurava razvojem novih znanja, učinkovitih rješenja i najnovijih tehnologija te suradnjom svih zainteresiranih dionika. Potencijalna šteta uzrokovana nedovoljnom razinom zaštite kritične infrastrukture iznimno je velika te može brzo eskalirati i negativno utjecati na vrlo velik broj građana i društvenih funkcija. Kako bi se to spriječilo, potrebno je osigurati maksimalnu razinu zaštite infrastrukture uzimajući u obzir razvoj društva, globalna kretanja te potencijalnu razornu moć katastrofa (Europa je izložena širokom spektru prirodnih opasnosti) i klimatskih promjena. Brzi razvoj društva, tehnologije i okoliša uvijek za sobom povlači neki oblik utjecaja na infrastrukturu. Dodatna otežavajuća okolnost je što su kritične infrastrukture, kako bi se poboljšala njihova ukupna efikasnost, obično povezane u jedan kompletan sustav koji radi onda kada svi dijelovi besprijekorno funkcioniraju, stoga je potrebno osigurati otpornost infrastrukture na očekivane i neočekivane događaje, pravovremeno predviđati potencijalne rizike te uvijek imati na umu moguće posljedice uzrokovane namjernim ili nenamjernim ljudskim djelovanjem. U obzir se trebaju uzeti suvremene prijetnje i tehnološki trendovi poput umjetne inteligencije, ubrzanog razvoja bespilotnih letjelica te globalne pandemije, a infrastruktura u Uniji vrlo je primamljiva meta za terorističke skupine i razne oblike kibernetički prijetnji. Značajan faktor nestabilnosti i nesigurnosti su tzv. hibridne prijetnje gdje se kombiniraju fizički i kibernetički napadi na veći broj društvenih i političkih funkcija u svrhu postizanja maksimalne destabilizacije sustava. Napredni sustavi zaštite infrastrukture omogućuju siguran, brz i učinkovit odgovor na složene prijetnje i izazove bez potrebe za značajnom ljudskom intervencijom. Razvoj sigurnosne tehnologije za zaštitu kritične infrastrukture jednako tako ima pozitivan utjecaj na razinu sigurnosti pametnih gradova.

Kibernetička sigurnost

Digitalna transformacija, usred koje se Europa trenutno nalazi, zahtijeva značajno poboljšanje kibernetička sigurnosti. Gotovo je nemoguće pronaći aspekt života koji nije pod utjecajem digitalnih tehnologija. Promet, trgovina, bankovne transakcije, društveni mediji, e-vlada, e-usluge, cjelokupna struktura našeg komunikacijskog sustava i prijenos velikih količina podataka samo su neki od aspekata naše svakodnevice koji ovise o nesmetanom radu i sigurnosti digitalnih tehnologija. Nove i nadolazeće tehnologije, poput napredne umjetne inteligencije, također zahtijevaju zadovoljavanje značajnih sigurnosnih uvjeta. Digitalni poremećaji prouzrokovani zlonamjernim kibernetičkim aktivnostima ugrožavaju ne samo naša gospodarstva, već i naš način života, slobode i vrijednosti te čak nastoje i potkopati koheziju i funkcioniranje demokracije u Europi. Osiguravanje zaštite sve većeg broja međusobno povezanih uređaja i sustava, poput sustava vodovoda, energetskih mreža, informacijskih i mrežnih sustava, transportnih i prometnih sustava, bolnica, zdravstvenih sustava, javnih institucija, naših domova i tvornica, predstavlja ozbiljan izazov, ali i imperativ za sigurnosnu zajednicu. Nužno je izgraditi otpornost na kibernetičke napade i stvoriti učinkovit sustav odvraćanja od takvih napada, istovremeno vodeći računa o boljoj zaštiti podataka i očuvanju sloboda građana.

Istraživanjima na području kibernetička sigurnosti podržat će se prioritet Europa spremna za digitalno doba te će se pridonijeti provedbi digitalnih politika i politika zaštite privatnosti Unije, osobito Direktive 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća EU o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (NIS direktiva), EU Cybersecurity Act-a, GDPR-a i buduće Uredbe o e-privatnosti. Nova istraživanja i inovacije također će trebati uzeti u obzir rezultate proizašle iz projekata provedenih u sklopu programa Obzor 2020., poput pilot projekata financiranih u sklopu teme SU-ICT-03-2018 te drugih relevantnih tema. Kibernetička sigurnost predstavlja horizontalnu aktivnost i nije limitirana isključivo na klaster 3. Uz natječaje i teme u sklopu klastera 3, druge relevantne aktivnosti vezane za kibernetička sigurnost bit će pokrivene u sklopu radnog programa klastera 4 – Digitalizacija, industrija i svemir.

Stup II “GLOBALNI IZAZOVI I EUROPSKA INDUSTRIJSKA KONKURENTNOST”, Klaster “Civilna sigurnost za društvo”, odjeljak 3.1.3. Kibernetička sigurnost.

Zlonamjerne kibernetske aktivnosti ne prijete samo našim gospodarstvima, već i samom funkcioniranju naših demokracija, naših sloboda i naših vrijednosti. Kibernetičke prijetnje često su kriminalne, motivirane profitom, ali mogu biti i političke i strateške. Sigurnost, sloboda, demokracija i prosperitet naše budućnosti ovise o poboljšanju naše sposobnosti zaštite Unije od kibernetičkih prijetnji.

Tekuća digitalna transformacija zahtijeva znatno poboljšanje kibernetičke sigurnosti kako bi se osigurala zaštita brojnih uređaja Interneta stvari koji se očekuju povezani s internetom, zajedno sa sigurnim radom mrežnih i informacijskih sustava. Ti sustavi obuhvaćaju kritičnu infrastrukturu kao što su elektroenergetske mreže, opskrba i distribucija pitke vode, vozila i transportni sustavi, bolnice, financije, javne institucije, tvornice i domovi. Europa mora izgraditi otpornost na kibernetičke napade i stvoriti učinkovito kibernetičko odvraćanje, dok istovremeno osigurava da su zaštita podataka i sloboda građana ojačane.

U interesu je Unije osigurati da razvija i zadrži ključne strateške kapacitete u području kibernetičke sigurnosti kako bi osigurala Jedinstveno digitalno tržište i, posebno, zaštitu kritičnih mreža i informacijskih sustava te pružanje ključnih kibernetičkih sigurnosnih usluga. Unija mora biti sposobna samostalno osigurati svoju digitalnu imovinu i konkurirati na globalnom tržištu kibernetičke sigurnosti.

Ključna područja fokusa:

• Tehnologije kroz digitalni vrijednosni lanac (od sigurnih komponenti i kriptografije otporne na kvantno računanje do samopopravljajućeg softvera i mreža);
• Tehnologije, metode, standardi i najbolje prakse za adresiranje kibernetičkih prijetnji, anticipiranje budućih potreba i održavanje konkurentne europske industrije, uključujući alate za elektroničku identifikaciju, detekciju prijetnji i kibernetičku higijenu, kao i resurse za obuku i edukaciju i
• Otvorena suradnja za europsku mrežu kompetencija i centar kompetencija u kibernetička sigurnosti.

Otvoreni pozivi

Za detaljne informacije o otvorenim pozivima vezanim uz Program Digitalna Europa (DEP), posjetite sljedeću poveznicu: Funding & tender opportunities – Single Electronic Data Interchange Area (SEDIA).